Zašto je bitno da drvo u građevinarstvu bude sušeno u sušari?

Kada govorimo o vlažnom drvetu, ne mislimo na drvo koje je mokro na dodir već na ukupnu količinu vode koja se čuva njemu. To znači da drvo koje je suvo po površini može imati još mnogo vode u unutrašnjosti, što ga čini manje otpornim.

Samo za drvo koje sušeno u sušari pod određenim uslovima možemo biti sigurni da je određene vlažnosti po celom svom preseku. Za određivanje vlažnosti drveta koristi se vlagomer koji ima sonde pomoću kojih se određuje vlažnost drvenog elementa u sredini.


Standard propisuje maksimalnu dozvoljenu vlažnost drveta za određene proizvode kao što su nameštaj, parket, prozori,..ali od  davnina se smatralo da za krovnu građu nije mnogo bitna  vlažnost drveta kao i kvalitet jer se obično taj prostor nije koristio ili je to bio neki tavan koji je služio kao ostava. Na kraju postoje kuće koje su stare decenijama, krovovi na njima i dalje stoje, rogovi i nosači nisu oštećeni.

Investitori uglavnom obaćaju pažnju na ono što se vidi , a krovna kontrukcija se uglavnom ne vidi i smatraju da nema potrebe poskupljivati projekat ugrađivanjem kvalitetne i suve građe.


Iz tih razloga se i danas u krovove novih kuća i zgrada ugrađuje sirova građa lošeg kvaliteta  koja vrlo često na sebi ima i koru.

Mađutim jedna veoma važna činenjica se zanemaruje -današnji krovovi uglavnom imaju izolaciju.

Zapravo na starim objektima se nije ni patosao krov , već se preko konstrukcije direktno stavljala letva i crep. Na taj način leti ste dobijali ekstremnije uslove nego u sušari.

Danas kada svaki novi objekat, zbog poboljsanja energetske efikasnosti, ima izolaciju vi praktično dobijate idealne uslove za razvoj insekata i gljivica.

Ono čega svako mora da bude svestan je da drvo još u dubećem polozaju u šumi u sebi ima određene vrste insekata. larvi, spora različitih gljiva i da oni cekaju povoljne uslove kako bi se razvili, a to je upraavo topla i vlažna sredina koja se dobija u krovu u kome je postavljena izolacija.

 

Jedino rešenjne je ugraditi sterilnu krovnu gradju koja se dobija isključivo pod dejstvom visoke temperature u sušari.

Na slikama je krovna konstrukcija na kući staroj 4 godine na kojima se vidi ogromna šteta koja je nastala od insekata  koji su već bili u drvetu koje je ugrađeno.

Zaključak je jednostavan – šteta je višestruko veća od razlike u ceni kvalitetne suve  i sirove drvene građe

 

Enterijeri u drvenim kućama – brvnarama

Prijatnosti boravka u našim domovima, svakako, doprinosi i uređenje samog enterijera.

Vekovima se težilo da taj enterijer odgovara ukućanima, da zadovoljava njihove potrebe kako funkcionalne tako i estetske. Podeljena su mišljenja šta je važnije – da li namena ili izgled. U većini slučajeva presuđuje potreba , ukus i materijalna sposobnost samih korisnika.

Kod enterijera drvenih kuća veliki uticaj ima i  materijal od koga je urađena sama kuća. Za očekivati je da se u takvim kućama nađe nameštaj od drveta, prirodnog materijala, a ne od iverice ili medijapana. Mada, dobrim projektom, sa malo pažljivije odabranim detaljima i to može da bude izuzetno lepo.

Zidovi i podovi, stolarija i stepenice unutar prostora u drvenim kućama su većinom od drveta(parket, tarket, brodski pod, lamperija..) , pa samim tim korpusni elementi, regali, plakari, komode bi trebalo da budu ako ne od drveta,  a ono bar od iverice sa drvo-dezenom. Krevete bi svakako trebalo raditi od drveta. Takvi kreveti su konstruktivniji i sa estetske strane mnogo se lepše uklapaju u ceo enterijer.

Kuhinje u ovakvim kućama su pravi izazov za projektante nameštaja. Savremena tehnika je dobrim delom zaslužna za moderan izgled današnjih kuhinja, koje obiluju ravnim linijama, metalnim detaljima i raznoraznim bojama. Međutim u velikom izboru tehnike uz malo veći trud mogu se naći divni rustični šporeti koji imitiraju starinske furune ali sa potpuno savremenim komandama. Uz ovakve šporete ide i neophodno otparivanje, koje se postiže putem aspiratora- hauba koje mogu biti poput onih starinskih zidanih odvodnih kanala, oblozenih drvetom.

Enterijer drvenih kuća se menjao kroz vreme i prolazio kroz stilove kao i sve što nas okružuje. Važno je da se u tim prostorima ne naruši ona prirodnost i toplina koju pruža drvo kao materijal.

Tehnički detalji, kao što su grejanje, hladjenje i osvetljenje su neophodni ali ne treba da budu dominantni u prostoru. U drvenoj kući je za očekivati da ima lep kamin, čiji izgled treba da bude deo opšteg enterijera. Bilo daje obložen drvetom ili kamenom davaće neophodni utisak toplog doma.

Normalne pojave kod drvenih kuca

Ukoliko se opredelite za izgradnju drvenog objekta morate imati u vidu svojstva drveta i neke pojave koje se desavaju kao njihova posledica.

Prilikom susenja drveta  iz njegovih celija nestaje vlaga, na taj nacin dolazi do njihovog skupljanja ali i ostecenja. Upravo zbog toga se drvo uteze (smanjuje), puca i krivi se prilikom susenja. Naravno najbolje je i jedino ispravno ugraditi vec osuseno drvo koje je uglavnom odradilo svoje. Medjutim, moramo biti svesni da je drvo higroskopan materijal, tj. da UVEK nastoji da uspostavi ravnoteznu vlagu u odnosu na vazduh. To znaci da bez obzira na to sto je suseno u susari ono “ radi“ i ukoliko je vlaga napolju velika ono prima vlagu i bubri, a ukoliko je vlaga mala ono se susi i uteze se.

I pored toga sto se drveni elementi izradjuju od suvog drveta neophodno je sve te elemente posle ugradnje zastititi premazima koji u sebi sadrze UV stabilizatore. Tako ce se u velikoj meri smanjiti deformacije drveta koje uzrokuje ultravioletno zracenje. Ovde treba naglasiti da ne postoji zastita koja u potpunosti stiti drvo od ove pojave te su manje deformacije i dalje normalna pojava koja se tolerise.

Ovaj „rad“ drveta moze biti problem kod koriscenja prozora i vrata i zato se mora voditi racuna da se ostavi dovoljan zazor prilikom njihove ugradnje.

Drvene kuce se izradjuju iskljucivo od cetinarskih vrsta o cemu smo pisali u clanku Drvena kuca u korist vaseg zdravlja . Ove vrste ,uglavnom, prirodno sadrze smone kanale u sebi iz kojih moze doci do curenja smole. Prakticno ne postoji nikakav nacin da to sprecite. Curenje smole se uglavnom desava na spoljasnjim zidovima u toku leta. Iako nije bas ugodno kada se ovo desi upravo je smola zasluzna za otpornost  samog drveta, a takodje njena isparenja su izuzetno zdrava za stanare kuce.

Cvorovi su takodje normalna pojava kod drvenih kuca. Cetinarske vrste zbog svoje anatomije imaju mnogo veci broj grana u odnosu na listopadne, a samim tim i veliki broj cvorova. Retko cete naici na brvno koje nema ni jedan cvor. Oni su apsolutno tolerantni ukoliko nisu truli ili ispali. Cak i ukoliko dodje do ispadanja cvora postoje zaptivne mase kojima se to mesto ispuni.

images

Zaptivne mase koje se koriste za ispunjavanje pukotina ili malih ispalih cvorova su vodootporne, UV stabilne. Obicno postoje u razlicitim bojama tako da mozete izabrati boju najslicniju vasoj kuci

checkmate_instructions

I pored ovih „nedostataka“ uvek treba da imate na umu da je drvena kuca savrsen izbor.

 4

Kupatilo u drvenoj kući

Kako se izrađuje  kupatilo u drvenoj kuci?- jedno je od najčešćih pitanja sa kojima se srećemo.

Interior Log Homes Photos (138)

Ne znam koliko vam je poznato, ali   drvo je veoma  otporan materijal na vodu. Najbitnije je obezbediti da se voda ne zadrzava na pojedinim mestima,  jer se na taj način stvara mogucnost razvoja različitih mikroorganizama koji izazivaju truljenje drveta.

Sadrzaj u kupatilu je isti kao i kod klasicne gradnje. Lavabo, solja, bide,  sve vrste kada i tus kabina kao i masina za pranje i susenje vesa.

Na podu u kupatilu se obicno postavljaju plocice radi lakseg odrzavanja. Osim keramike u obzir dolaze i one lux verzije drvenih dekova sibirskog arisa i egzota. Ovde treba reci i to da se  podno grejanje u bilo kojoj varijanti u kupatilu u praksi pokazalo kao idealan izbor.

U slucajevima kada su kupatila na nekoj od etaza potrbno je posebno obratiti paznju na hidroizolaciju koja se postavlja na drveni pod da nebi doslo do curenja vode kroz keramiku i kontakta sa drvetom. Posto je isusivanje te vode izuzetno sporo to je pojava trulezi neminovna.

Sto se zidova tice postoji vise varijatni zavrsne obrade.

DSCF4578

Prva varijanta je da zid ostane drveni. U tom slucaju potrebno ga je zastititi odgovarajucim premazima koji su u obliku ulja ili lazura sa dodatkom voska. U praksi se pokazalo jednako dobro kao i keramika. Sve instalacije najcesce se rade po zidu gde se za cevi i kablove koriste odgovarajuci nosaci.

Druga varijanta je da se uradi keramika na zidovima. Kako se postavlja keramika na drveni zid?

Na drveni zid se postave vlagootporne  gipsane ploce na odgovarajuce profile, zatim se na njih lepe plocice. U ovom slucaju pre postavljanja gipsa pozeljno je razvesti instalacije za struju, vodu i kanalizaciju.

Kod kupatila u drvenim kucama posebno treba istaci da je pojava budji  zbog vlage i kondenza prakticno nemoguca zahvaljujuci specificnim osobinama drveta (higroskopan materijal-sto znaci da upija i ispusta vodu u obliku pare).

 

Trajnost kuće od drveta

Ako se poštuju neka osnovna pravila, drvo je u eksterijeru izuzetno trajno. Ta se osnovna pravila s jedne strane odnose na izbor odgovarajućih vrsta drveta, koje spadaju u različite razrede trajnosti, i s druge strane na zaštitu drveta od navlaživanja zbog padavina ili kondenzata. Ugrožene delove građevine treba zaštititi merama fizičke i konstrukcijske zaštite, a to su nadstrešnice, veća uvučenost prozora u fasadu, brižno planirani i izvedeni priključni detalji itd. Ukoliko se i pored pridržavanja svih građevinskih mera za zaštitu drveta očekuju štete na nosivim drvenim građevinskim delovima zbog vlažnosti, potrebne su mere hemijske zaštite drveta prema principu ,„što je moguće manje a da se pri tome postigne optimalna zaštita“.
Sivljenje neobrađenih građevinskih delova (npr. fasada) zbog uticaja vremenskih prilika ne utiče na njihovu funkcionalnost ili trajnost – to je samo optička promena koja se, ukoliko je neželjena, može sprečiti odgovarajućom površinskom obradom.

Trajno. Drvene konstrukcije mogu i uz vetar i uticaj vremenskih prilika opstati vekovima. Čak i ukoliko nešto propadne, rezervni se delovi mogu načiniti bez ikakvih problema. Stoga se i pregrade mogu izvoditi jednostavno, brzo i uz male troškove.

Zaštita drveta i održavanje. Drvene kuće ne zahtevaju posebno održavanje, osim delova na koje je uticalo vreme, kao što su drvene fasade. Takođe, potrebno je voditi računa o konstruktivnim merama zaštite drveta (npr. nadstrešnicama) kojima se osigurava dovoljno zaštite od natapanja, odnosno nakupljanja vode. Nenosivi građevinski delovi na koje je uticalo vreme, ne moraju se štiti hemijskim sredstvima. Ukoliko se želi sprečiti da posive, mogu se površinski obraditi s lazurama ili lakovima u boji.