Ćumur – proizvod koji ne izlazi iz mode

Ćumur je najpopularnije gorivo koje se koristi za pripremu roštilja u svetu. Njegove prednosti su u tome što stvara manje dima tokom sagorevanja, zahteva malo ili nimalo pripreme pre upotrebe, ima veći energetski sadržaj po jedinici mase, lako se može transportovati i skladištiti i ponovo koristiti kada ostane nakon kuvanja .

Reč ćumur je turskog porekla, i on se širom sveta pravi više od trideset hiljada godina. Pećinski crteži su crtani njime.

Izrada uglja je najjednostavniji i najstariji oblik karbonizacije ili pirolize. Do sada je primarna sirovina za proizvodnju ćumura bilo ogrevno drvo. Međutim, s obzirom na činjenicu da su zalihe drveta često ograničene, čini se da su razni poljoprivredni i šumarski ostaci koji često ostaju neiskorišćeni potencijalno važne sirovine za proizvodnju drvenog uglja.

Danas većina proizvodnje ćumura odvija se u zemljama u razvoju i opet uglavnom na tradicionalan način; proizvodni proces karakterišu niski troškovi ulaganja, upotreba lokalnog građevinskog materijala, vrlo niski ili nikakvi troškovi održavanja.

Pakovanje drva u ćumuranu

Najkvalitetniji ćumur se pravi od bukovog drveta koje se slaže u ćumurane. Najčešće ćumurane su kupastog ili okruglog oblika. Zidaju se od cigala i oziđuju blatom zato što u njima ne sme biti vazduha više nego što treba inače će drvo izgoreti u celosti. 

Svaka ćumurana treba da ima bar dva otvora, od čega je obavezno jedan na vrhu, dok se donji otvori zapuše nakon što se ćumurana zapali. Prvo se na dno stavljaju sitniji komadi drveta, a tek onda krupniji. Kada se vatra potpali sa vrha starim ugljem i nakon što se zapuše donji otvori, poklopac na gornjem otvoru ili „odžaku“ se malo otvara kako bi lagano ulazio vazduh, ali ne previše kako bi vatra tinjala. Sve dok ima vatre ćumurana se dopunjuje drvetom, potom se i gornji poklopac zatvara i ostavlja se barem dva dana, a najčešće je to deset. U potpuno suvom okruženju drva lagano sagorevaju i pretvaraju se u ćumur.

Ćumurana spremna

Kada je ćumur gotov, otvara se gornji poklopac i sipa se voda kako bi ugalj dobio na čvrstini, jer ne sme biti krt. Potom se otvaraju donji otvori i ćumur se vadi kao kreč, koji se nakon toga prosejava da bi se očistio od pepela.

Ćumurana se nekoliko dana hladi i spremna je za ponovno punjenje. U prosečnu ćumuranu staje između 10 i 12 metara drva, a od kubika drva dobije se 120 kilograma ćumura.

Spakovani džakovi ćumura

Zašto je bitno da drvo u građevinarstvu bude sušeno u sušari?

Kada govorimo o vlažnom drvetu, ne mislimo na drvo koje je mokro na dodir već na ukupnu količinu vode koja se čuva njemu. To znači da drvo koje je suvo po površini može imati još mnogo vode u unutrašnjosti, što ga čini manje otpornim.

Samo za drvo koje sušeno u sušari pod određenim uslovima možemo biti sigurni da je određene vlažnosti po celom svom preseku. Za određivanje vlažnosti drveta koristi se vlagomer koji ima sonde pomoću kojih se određuje vlažnost drvenog elementa u sredini.


Standard propisuje maksimalnu dozvoljenu vlažnost drveta za određene proizvode kao što su nameštaj, parket, prozori,..ali od  davnina se smatralo da za krovnu građu nije mnogo bitna  vlažnost drveta kao i kvalitet jer se obično taj prostor nije koristio ili je to bio neki tavan koji je služio kao ostava. Na kraju postoje kuće koje su stare decenijama, krovovi na njima i dalje stoje, rogovi i nosači nisu oštećeni.

Investitori uglavnom obaćaju pažnju na ono što se vidi , a krovna kontrukcija se uglavnom ne vidi i smatraju da nema potrebe poskupljivati projekat ugrađivanjem kvalitetne i suve građe.


Iz tih razloga se i danas u krovove novih kuća i zgrada ugrađuje sirova građa lošeg kvaliteta  koja vrlo često na sebi ima i koru.

Mađutim jedna veoma važna činenjica se zanemaruje -današnji krovovi uglavnom imaju izolaciju.

Zapravo na starim objektima se nije ni patosao krov , već se preko konstrukcije direktno stavljala letva i crep. Na taj način leti ste dobijali ekstremnije uslove nego u sušari.

Danas kada svaki novi objekat, zbog poboljsanja energetske efikasnosti, ima izolaciju vi praktično dobijate idealne uslove za razvoj insekata i gljivica.

Ono čega svako mora da bude svestan je da drvo još u dubećem polozaju u šumi u sebi ima određene vrste insekata. larvi, spora različitih gljiva i da oni cekaju povoljne uslove kako bi se razvili, a to je upraavo topla i vlažna sredina koja se dobija u krovu u kome je postavljena izolacija.

 

Jedino rešenjne je ugraditi sterilnu krovnu gradju koja se dobija isključivo pod dejstvom visoke temperature u sušari.

Na slikama je krovna konstrukcija na kući staroj 4 godine na kojima se vidi ogromna šteta koja je nastala od insekata  koji su već bili u drvetu koje je ugrađeno.

Zaključak je jednostavan – šteta je višestruko veća od razlike u ceni kvalitetne suve  i sirove drvene građe

 

Šta utiče na cenu drvene kuće – brvnare ?

Jedno od prvih, a sigurno najčescih pitanja jeste cena kuće. Razumljivo je da kupac želi što pre da sazna koliko bi ga investicija koštala, ali to nije tako jednostavno.

brvnara koslje

Kupci uglavnom žele odmah da saznaju cenu po kvadratnom metru površine.  Međutim svaki ozbiljniji proizvođać drvenih kuća smatra vrlo neozbiljno kada mu potencijalni kupac traži cenu po m2 što je uobicajeno za montažne kuće.

Zamislite kuću od recimo 100m2. Slažete se da u njoj moze da bude 5 soba  i 3 kupatila, na primer, a može da bude i 1 soba i 1 kupatilo.U prvom slučaju je količina potrebnog materijala za izradu daleko veća nego u drugom pa je  jasno da bi ta dva obejkta , iako iste kvadrature, morala da se razlikuju po ceni. Dakle, ukoliko razmišljate o izgradnji kuće trebalo bi  da imate  plan, odnosno idejno rešenje. I upravo to je polazna tačka kod definisanja cene.

DSCF7001

Debljina zida kuće takođe direktno utice na krajnju cenu, a ona zavisi od veličine i namene objekta.  Staticki proračun odredjuje minimalnu debljinu zida za određeni projekat. Medjutim ,ukoliko želite da imate kuću za trajno stanovanje u kojoj ce vam trebati minimalno energije potrebne za grejanje i hlađenje onda  debljina dobijena statičkim proračunom neće biti dovoljna.  U tom slučaju imate mogućnost da povećate debljinu drvenog zida ili da dodate termozilaciju i oblogu kako bi povećali energetsku efikasnost kuće. Ako se radi o vikendici onda će verovatno i ta minimalna debljina koja zadovoljava statički proračun biti dovoljna.

Zatim, veliko ucesče u ceni ima krov, gde  možete da izaberete vrstu i debljinu izolacija – hidro i termo, vrstu završnog pokrivača kao i vrstu oluka. Jasno je da zbog toga cena može varirati i vise desetina evra po kivadratnom metru. Jedan od sistema krovova koji zadovoljavaju svetske standarde je opisan u tekstu Ventilisan krov.

Kvalitet prozora i vrata takodje menja krajnju cenu. Ako govorimo o objektima za trajno stanovanje svakako ne bi trebalo štetedi jer dobra građevinska stolarija može mnogo značiti u uštedi energije.

DSCF8849

Drvene kuće u svetu  se svrstavaju u posebnu i izuzetno luksuznu kategoriju, a potvrda za to su cene koje diktiraju vodeći proizvođači.Ovde posebno treba istaći da cene kuća od punog drveta – brvnara u svetu viseštruko premašuju cene montaznih kuća, što u Srbiji nije slučaj. Drvena kuća brvnara u Srbiji može da vas košta, u zavistosti od svega gore navedenog, od  oko 200eur pa čak i do 600 eur po m2.

U preduzeću JELADOM stručna lica će potencijalnim kupcima omoguciti uvid u  kompletan sadržaj najkvalitetnijih materijala za izradu drvenih kuća brvnara,  dati cene pojedinih varijanti  i objasniti prednosti i mane tako da ćete moći da  imate  brzo vrednost vaseg buduceg  objekta.

restoran brvnara ceo

Svi oni koji žive u drvenim kućama  imaju posebne privelegije u svakom pogledu, a posebno u domenu zdravog i luksuznog života,a  pravilu svaka drvena kuća je unikat.

Enterijeri u drvenim kućama – brvnarama

Prijatnosti boravka u našim domovima, svakako, doprinosi i uređenje samog enterijera.

Vekovima se težilo da taj enterijer odgovara ukućanima, da zadovoljava njihove potrebe kako funkcionalne tako i estetske. Podeljena su mišljenja šta je važnije – da li namena ili izgled. U većini slučajeva presuđuje potreba , ukus i materijalna sposobnost samih korisnika.

Kod enterijera drvenih kuća veliki uticaj ima i  materijal od koga je urađena sama kuća. Za očekivati je da se u takvim kućama nađe nameštaj od drveta, prirodnog materijala, a ne od iverice ili medijapana. Mada, dobrim projektom, sa malo pažljivije odabranim detaljima i to može da bude izuzetno lepo.

Zidovi i podovi, stolarija i stepenice unutar prostora u drvenim kućama su većinom od drveta(parket, tarket, brodski pod, lamperija..) , pa samim tim korpusni elementi, regali, plakari, komode bi trebalo da budu ako ne od drveta,  a ono bar od iverice sa drvo-dezenom. Krevete bi svakako trebalo raditi od drveta. Takvi kreveti su konstruktivniji i sa estetske strane mnogo se lepše uklapaju u ceo enterijer.

Kuhinje u ovakvim kućama su pravi izazov za projektante nameštaja. Savremena tehnika je dobrim delom zaslužna za moderan izgled današnjih kuhinja, koje obiluju ravnim linijama, metalnim detaljima i raznoraznim bojama. Međutim u velikom izboru tehnike uz malo veći trud mogu se naći divni rustični šporeti koji imitiraju starinske furune ali sa potpuno savremenim komandama. Uz ovakve šporete ide i neophodno otparivanje, koje se postiže putem aspiratora- hauba koje mogu biti poput onih starinskih zidanih odvodnih kanala, oblozenih drvetom.

Enterijer drvenih kuća se menjao kroz vreme i prolazio kroz stilove kao i sve što nas okružuje. Važno je da se u tim prostorima ne naruši ona prirodnost i toplina koju pruža drvo kao materijal.

Tehnički detalji, kao što su grejanje, hladjenje i osvetljenje su neophodni ali ne treba da budu dominantni u prostoru. U drvenoj kući je za očekivati da ima lep kamin, čiji izgled treba da bude deo opšteg enterijera. Bilo daje obložen drvetom ili kamenom davaće neophodni utisak toplog doma.

Kako do gradjevinske dozvole

Ukoliko planirate izgradnju kuće sigurno razmišljate i kako izgleda procedura oko dobijanja građevinske dozvole. Nažalost, još uvek je ovo jedan dug proces gde će vam trebati brdo papira, plaćenih taksi i strpljenja.

Na prvom mestu potrebno je da posedujete parcelu na kojoj je dozvoljena gradnja. Ukoliko posedujete poljoprivredno zemljište potrebno je pre svega uraditi prenamenu, ukoliko je to moguće za konkretnu parcelu. Vodite računa jer u pojedinim slučajevima prenamena može da košta i do 50% tržišne vrednosti parcele.

Od opštine do opštine ova procedura je različita ali na kraju se svodi na isto.

Prvi dokument koji vam je potreban je Kopija plana za katastarsku parcelu na kojoj planirate da izgradite objekat sa listom nepokretnosti. Dobija se  u katastru.

Sa kopijom plana u Opštini podnosite zahtev za Informaciju o lokaciji.

Sledeći dokument koji vam je potreban je Izvod iz katastra podzemnih instalacija koji izdaje Republički geodetski zavod. Ukoliko nema podzemnih instalacija, navedena služba izdaje uverenje da na toj lokaciji nema podzemnih instalacija.

Naredni korak je Situacioni plan koji izradjuje  arhitekta, koji je praktično pokazuje gabarite i orjentaciju budućeg objekta.

Zatim je potrebno da odete u EPS, vodovod, kod distributera gasa i  u telekom da vam izdaju svoje uslove za izgradnju. Na svim ovim mestima morate platiti taksu za izdavanje dokumetna koja se razlikuje od opštine do opštine.

Sva prethodna dokumenta su vam potrebna za dobijanje Lokacijske dozvole koju izdaje Opština ( ovo je pola puta do gradjevinske dozvole). Dakle, potrebno je popuniti obrazac koji se zove Zahtev za izdavanje gradjevinske dozvole i priloziti sledeća dokumenta :

– Kopijiu plana

– List nepokretnosti

– Izvod iz katastra podzemnih instalacija

– Uslove javnih preduzeća

– Situacioni plan

Ova dokumenta kopirajte jer su vam originali potrebni kasnije z aGlavni projekat.

Taksa za izdavanje Lokacijske dozvole se plaća po m2 bruto povrsine objekta.

Kada u rukama imate Lokacijsku dozvolu možete početi sa izradom Glavnog projekta. Nemojte izgubiti iz vida da Lokacijska dozvola ima rok važnosti godinu dana. Ovo znači da morate podneti za Gradjevinsku dozvolu najkasnije godinu dana od dana izdavanja Lokacijske dozvole.

Glavni projekat radi arhitekta koji ima licencu (šestougaoni pečat). Glavni projekat pored crteža objekta i tehničke specifikacije sadrži projekat elektroinstacije, vodovodne instalacije, protivpožarne zaštite i naravno sva prethodna dokumenta koja ste mukotrpno danima skupljali. Kada je Glavni projekat gotov trebalo bi da drugi biro uradi tehničku kontrolu.

Konačno sada možete da odete Direkciju za građevinske poslove i zaključite ugovor. Ostaje jos samo da platite  naknadu za korišćenje građevinskog zemljišta. Visina naknade po m2 zavisi od mesta i zone u kojoj će biti objekat, a kreće se od nekoliko stotina dinara do nekoliko desetina hiljada dinara po m2.

Sa priznanicom o izvršenoj uplati odlazite u Opštinu gde dobijate overena dva primerka Glavnog projekta i Gradjevinsku dozvolu. Potrebno je još samo  da sacekate da prodje period za žalbu od 15 dana , da bi ste dobili pečat o pravosnažnosti. U roku od dve godine od datuma na dozvoli morate da počnete radove jer u suprotnom ona prestaje da važi.

Napominjemo da je Gradjevinska dozvola potrebna i za sve vrste montažnih objekata.

Ukoliko vam ovo izgleda previše komplikovano angažujte neki biro koji će sve ovo uraditi za vas.

Nama samo ostaje da verujemo da će uskoro skratiti vreme i broj dokumenata potrebnih za dobijanje dozvole za gradnju

Drveni fasadni elementi

Jedan od nacina da obnovite fasadu vec postojeceg objekta je pomocu drvenih fasadnih elemenata.

Na ovaj nacin cete dobiti novo  lice starog objekta i mnogo puta povecanu energetsku efikasnost.

DSC00356

 

Sam postupak montaze ovakve fasade je relativno jednostavan.

Na vec postojecu fasadu postavljaju se drveni profili koji ce drzati fasadu. Debljina tih profila zavisi od debljine izolacije koju zelite da postavite. Prostor izmedju profila se popunjava zeljenom termo izolacijom. Preko postavljene termoizolacije potrebno je postaviti jedan sloj hidroizolacione folije preko koje se montiraju drveni fasadni elementi.

Dakle, u zavisnosti od velicine objekta za dva do tri dana mozete imati kompletno zavrsenu novu fasadu.

za blog

Fasade se izradjuju u razlicitim debljinama i profilima. Najcesce se koriste debljine 19mm, 24mm ili 30mm. Ovakve fasade se odrzavaju premazima za drvo u eksterijeru. Kod nas se najcesce koriste lazurni premazi u razlicitim tonovima.

Oko prozora i spoljasnjih vrata mogu se uraditi drvene kutije tako da sve bude u istom stilu.

Fabrika Jeladom proizvodi vise desetina vrsta profila za oblaganje fasada.

Ventilisani krov

Danas se sve vise koristi potencijal zivotnog prostora. Izmedju ostalog, sve manje kuca ima prave tavanske prostore vec se ti prostori koriste za galerije ili spavace sobe. Medjutim,  poznatno je da je topao vazduh laksi od hladnog  i da se zbog toga u prostoru nalazi u gornjoj zoni. Ali, ukoliko dobro izolujemo krov ova cinjenica nam nece predstavljati problem.

Najbolja varijanta izolovanog krova jeste ventilisani krov. Ventilirajuci tunel koji se ostavlja izmedju izolacionog materijala i drugog patosa ( OSB ploce) poboljsava energetska svojstva krova, ali i povecava trajnost same krovne  konstrukcije.

Drawing2

 

Vazduh kroz ovaj sloj cirkulise tako da sprecava zadrzavanje vlage u konstrukciji, a samim tim i truljenje.  Treba znati i da izolacioni materijali prilikom upijanja vlage gube izolacijona svojsta.

U letnjem periodu ova cirkulacija vazduha obezbedjuje prijatniju temperaturu u samom prostoru, a zimi sprecava stvaranje leda na krovu i u olucima.

 

VK1VK2VK3Preporuka proizvodjaca drvenih kuca “ JELADOM“ je obavezna izrada ventilisanog krova u objektima namenjenim trajnom stanovanju.

 

Normalne pojave kod drvenih kuca

Ukoliko se opredelite za izgradnju drvenog objekta morate imati u vidu svojstva drveta i neke pojave koje se desavaju kao njihova posledica.

Prilikom susenja drveta  iz njegovih celija nestaje vlaga, na taj nacin dolazi do njihovog skupljanja ali i ostecenja. Upravo zbog toga se drvo uteze (smanjuje), puca i krivi se prilikom susenja. Naravno najbolje je i jedino ispravno ugraditi vec osuseno drvo koje je uglavnom odradilo svoje. Medjutim, moramo biti svesni da je drvo higroskopan materijal, tj. da UVEK nastoji da uspostavi ravnoteznu vlagu u odnosu na vazduh. To znaci da bez obzira na to sto je suseno u susari ono “ radi“ i ukoliko je vlaga napolju velika ono prima vlagu i bubri, a ukoliko je vlaga mala ono se susi i uteze se.

I pored toga sto se drveni elementi izradjuju od suvog drveta neophodno je sve te elemente posle ugradnje zastititi premazima koji u sebi sadrze UV stabilizatore. Tako ce se u velikoj meri smanjiti deformacije drveta koje uzrokuje ultravioletno zracenje. Ovde treba naglasiti da ne postoji zastita koja u potpunosti stiti drvo od ove pojave te su manje deformacije i dalje normalna pojava koja se tolerise.

Ovaj „rad“ drveta moze biti problem kod koriscenja prozora i vrata i zato se mora voditi racuna da se ostavi dovoljan zazor prilikom njihove ugradnje.

Drvene kuce se izradjuju iskljucivo od cetinarskih vrsta o cemu smo pisali u clanku Drvena kuca u korist vaseg zdravlja . Ove vrste ,uglavnom, prirodno sadrze smone kanale u sebi iz kojih moze doci do curenja smole. Prakticno ne postoji nikakav nacin da to sprecite. Curenje smole se uglavnom desava na spoljasnjim zidovima u toku leta. Iako nije bas ugodno kada se ovo desi upravo je smola zasluzna za otpornost  samog drveta, a takodje njena isparenja su izuzetno zdrava za stanare kuce.

Cvorovi su takodje normalna pojava kod drvenih kuca. Cetinarske vrste zbog svoje anatomije imaju mnogo veci broj grana u odnosu na listopadne, a samim tim i veliki broj cvorova. Retko cete naici na brvno koje nema ni jedan cvor. Oni su apsolutno tolerantni ukoliko nisu truli ili ispali. Cak i ukoliko dodje do ispadanja cvora postoje zaptivne mase kojima se to mesto ispuni.

images

Zaptivne mase koje se koriste za ispunjavanje pukotina ili malih ispalih cvorova su vodootporne, UV stabilne. Obicno postoje u razlicitim bojama tako da mozete izabrati boju najslicniju vasoj kuci

checkmate_instructions

I pored ovih „nedostataka“ uvek treba da imate na umu da je drvena kuca savrsen izbor.

 4

podloge za dečija igrališta

Prema podacima sajta o  porodicnom vaspitanju, oko 200 000 dece godisnje u svetu potrazi pomoc u bolnicama zbog povreda na otvorenim igralistima. Mnoge od ovih povreda desavaju se prilikom pada  na trvdu i neadekvatnu povrsinu.

Zato, kod izbora podloge za decije izgraliste se mora voditi racuna na prvom mestu o bezbednosti korisnika,tj. dece. U ovom slucaju cenu moramo staviiti u drugi plan. Dobra podloga ce ublaziti pad i spreciti, ili bar smanjiti ozbiljne povrede.

Najbolja varijanta je uraditi podlogu od gumene kocke. U svetu je to i standardna podloga za igralista. Gumena podloga se nikada ne razlaze tako da prakticno nikada i ne morate da je menjate. Ovaj materijal se proizvodi u razlicitim bojama, sto daje kupcu mogucnost izbora. Naravno, to je i najskuplja varijanta. Ukoliko nemate mogucnosti da pokrijete celo igraliste ovim materijalom bilo bi dobro da se on postavi makar u zonama padanja.

Picture 210

Druga varijanta je uraditi podlogu od drvenog malcha. Malch je krupno mlevena kora od drveta cetinara. Ovakva podloga odlicno apsobuje sok prilikom pada. Ovakva podloga nije mnogo skupa i vrlo je jednostavna za postavljanje. Ukoliko se odlucite za drveni malch morate uraditi prepreku do zemlje da  se on ne bi raznosio. Takodje njega je potrebno menjati s’ vremena na vreme. Debljina malcha treba da bude 10-12cm

Najjeftinija i najcesca varijanta je  travnata ili zemljana podloga. Medjutim,  ovakva podloga najvise zavisi od vremenskih prilika. Ukoliko je vlazno vreme moc apsopcije udarca je velika, ali prilikom pada dete se isprlja. Ali, ako zemlja sasvim suva onda imate situaciju kao da se radi o betonskoj ili asfalntoj podlozi.

SAMSUNG DIGITAL CAMERA

Podloge od sljunka, betona i asfalta treba izbegavati jer nisu dovoljno sigurne za decu.

Čišćenje drvenih podova

Drveni podovi su dugotrajni i jednostavno se održavaju. Ako uložite samo malo truda u njihovo čišćenje, godinama će izgledati kao novi. Treba ih redovno usisavati, mesti i brisati, pošto je prljavština najveći neprijatelj drvenih podnih obloga.

Bilo da je reč o parketu, brodskom podu ili laminatu, nepažnja i nemar mogu ih lako oštetiti. Zrnca peska, zemlja, krhotine i visoke potpetice na površini drvenog poda ponašaju se kao brusni papir, stvarajući trajne ogrebotine. Da biste zaštitili pod, obavezno ispred ulaznih vrata postavite otirač koji će zadržati najveći deo prljavštine, a na delove poda po kojima se najčešće hoda prostrite tepihe, staze ili krpare. Vodite računa da ove podne prostirke ne smeju imati gumirano naličje, jer drvo mora da diše. I pomeranje nameštaja lako može izgrebati drvene podove. Zato na donji deo nožica komoda, stolova i stolica zalepite komadiće filca. Prilikom usisavanja, koristite samo specijalne nastavke koji na sebi imaju četkice koje će sprečiti oštećenje poda.

Prljavština se sa drveta najčešće skida lako, uz pomoć vlažne krpe. Ipak, morate paziti da krpa ne bude previše mokra, jer velika vlaga lako može da uništi drveni pod: posle brisanja, drvo što pre osušite suvom krpom.

Način čišćenja drvenih podnih obloga zavisi od njihove završne obrade. Lakirane parkete posle čišćenja nikada ne smete dodatno polirati voskom, jer tada postaju previše klizavi.

Većina mrlja sa drvenih podova može se očistiti vodom ili mešavinom tople vode i deterdženta. Ukoliko se na pod prospe boja, mast ili katran, trebalo bi ukloniti što više prosutog sadržaja, a ostatak će se najbolje skinuti ako krpu pokvasite alkoholom. Međutim, pošto alkohol oštećuje drvo, odmah pošto uklonite mrlju, pod prebrišite krpom koju ste pokvasili čistom vodom, a zatim osušite.

Žvakaću gumu najlakše ćete ukloniti ako je prekrijete kockicama leda upakovanim u najlon kesu, a zatim je, kad se stvrdne, pažljivo ostružite sa patosa. Ostatke zalepljene gume za žvakanje možete skinuti uz pomoć finog brusnog papira, a oštećeni deo poda je, zatim, neophodno premazati zaštitnim slojem i ispolirati.

Ako se prosuta voda odmah ne obriše sa drvenog patosa, ostaviće ružne fleke. Možete ih se rešiti ako isflekano mesto istrljate četkicom na koju ste naneli pastu za zube. Skidanje upornih mrlja zahteva veći napor: one se uklanjaju finom čeličnom vunom i brusnim papirom, posle čega oštećeni deo poda treba ponovo prelakirati ili premazati voskom.

Mesta koja su oštećena pepelom cigarete vratićete u prvobitno stanje ako ih istrljate pastom za zube ili krpicom umočenom u laneno ulje, dok se tamne mrlje sa drveta mogu ukloniti belim sirćetom. Ostavite sirće da deluje tri do četiri minuta, a pod zatim prebrišite krpom koju ste pokvasili čistom vodom.