Ćumur – proizvod koji ne izlazi iz mode

Ćumur je najpopularnije gorivo koje se koristi za pripremu roštilja u svetu. Njegove prednosti su u tome što stvara manje dima tokom sagorevanja, zahteva malo ili nimalo pripreme pre upotrebe, ima veći energetski sadržaj po jedinici mase, lako se može transportovati i skladištiti i ponovo koristiti kada ostane nakon kuvanja .

Reč ćumur je turskog porekla, i on se širom sveta pravi više od trideset hiljada godina. Pećinski crteži su crtani njime.

Izrada uglja je najjednostavniji i najstariji oblik karbonizacije ili pirolize. Do sada je primarna sirovina za proizvodnju ćumura bilo ogrevno drvo. Međutim, s obzirom na činjenicu da su zalihe drveta često ograničene, čini se da su razni poljoprivredni i šumarski ostaci koji često ostaju neiskorišćeni potencijalno važne sirovine za proizvodnju drvenog uglja.

Danas većina proizvodnje ćumura odvija se u zemljama u razvoju i opet uglavnom na tradicionalan način; proizvodni proces karakterišu niski troškovi ulaganja, upotreba lokalnog građevinskog materijala, vrlo niski ili nikakvi troškovi održavanja.

Pakovanje drva u ćumuranu

Najkvalitetniji ćumur se pravi od bukovog drveta koje se slaže u ćumurane. Najčešće ćumurane su kupastog ili okruglog oblika. Zidaju se od cigala i oziđuju blatom zato što u njima ne sme biti vazduha više nego što treba inače će drvo izgoreti u celosti. 

Svaka ćumurana treba da ima bar dva otvora, od čega je obavezno jedan na vrhu, dok se donji otvori zapuše nakon što se ćumurana zapali. Prvo se na dno stavljaju sitniji komadi drveta, a tek onda krupniji. Kada se vatra potpali sa vrha starim ugljem i nakon što se zapuše donji otvori, poklopac na gornjem otvoru ili „odžaku“ se malo otvara kako bi lagano ulazio vazduh, ali ne previše kako bi vatra tinjala. Sve dok ima vatre ćumurana se dopunjuje drvetom, potom se i gornji poklopac zatvara i ostavlja se barem dva dana, a najčešće je to deset. U potpuno suvom okruženju drva lagano sagorevaju i pretvaraju se u ćumur.

Ćumurana spremna

Kada je ćumur gotov, otvara se gornji poklopac i sipa se voda kako bi ugalj dobio na čvrstini, jer ne sme biti krt. Potom se otvaraju donji otvori i ćumur se vadi kao kreč, koji se nakon toga prosejava da bi se očistio od pepela.

Ćumurana se nekoliko dana hladi i spremna je za ponovno punjenje. U prosečnu ćumuranu staje između 10 i 12 metara drva, a od kubika drva dobije se 120 kilograma ćumura.

Spakovani džakovi ćumura